Pozivamo vas na otvorenje izložbe o hrvatskom jeziku i pismu, naziva JEZIK govorimo – PISMO pišemo, autora Stjepana Rendulića i Verice Kovač, koju ćemo svečano otvoriti 15. listopada 2014. u 18 sati, u Muzeju grada Pakraca.
Osim samog otvorenja, bit će organizirano nekoliko radionica na kojima će sudjelovati osnovnoškolci i srednjoškolci, a u planu je i radionica za odrasle na kojoj bi se na zanimljiv i kreativan način upoznali s osnovama glagoljice.
Izložbom na najbolji mogući način otvaramo ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige tijekom kojeg će biti još zanimljivih događanja o koijma ćemo vas pravovremeno obavijestiti.
O izložbi:
Predstavljanjem ovih izložaka želi se pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik, svoje pismo i svoju knjigu te da i danas u našoj okolini žive ljudi koji istinski znaju cijeniti jezično i kulturno naslijeđe svoga naroda.
Izloženi su rječnici hrvatskoga jezika ili rječnika koji su u jezičnoj prošlosti bilježili riječi prema tadašnjim nazivima jezika na današnjem hrvatskom tlu kao npr.: linguarum Dalmaticae (Faust Vrančić 1595.), Slovoslovje dalmatinsko-talijansko (Bartol Kašić 1599.), Rechi szlovenszke (Juraj Habdelich, 1670.)… Pravopisi (od Kratkog navuka za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol, iz 1779., Gajeve Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisana, iz 1830., …do tzv. Matičinog pravopisa iz 2007. godine) i pravopisni savjetnici (Jonke, Mamić, Težak, Opačić…). Gramatike (ili slovnice) hrvatskoga jezika među kojima je Institutionum linguae Illyricae libri duo Bartola Kašića, Mikaljina, Della Bellina, Starčevićeva, Weber-Tkalčevićeva, Maretićeva … Zanimljiva je posebna skupina knjiga u kojoj se, uz ostalo, nalazi prva kajkavska tiskana knjiga: Decretum Ivanuša Pergošića (1574. g.). Tu su i Kronika (1578.) i Postilla (1586) Antuna Vramca, Karnarutićevo Vazetye Sigetta grada (1584.), Kanižlićeva Sveta Roxalia, Reljkovićev Kuchnik,…
Ova zbirka publikacija, pretisaka i izvornika (od prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu Rimskog dvora iz 1483., prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527., od Bartola Kašića i prve gramatike iz 1604. do najnovijih izdanja knjiga o hrvatskom jeziku) svjedoči o bogatoj kulturnoj i jezičnoj tradiciji i razvoju hrvatskog jezika.
Izložena glagoljska slova svjedoče o jednom od tri hrvatska pisma , o starom hrvatskom pismu – GLAGOLJICI– koje se u pojedinim krajevima Hrvatske održalo tisuću godina i zadržalo do 20. stoljeća.
Glagoljska slova (skulpture) su veličine 20cm visoka i sva su u paru.
